Gljive/Fungi/Mushrooms – teoretske zanimljivosti

Jedan popularan tekst iz prirucnika o gljivama izdatog  1982.godine od grupe autora                                Prevod:bihski

To sto gljivu jede puz ili neka druga zivotinja, apsollutno ne znaci da ta gljiva nije otrovna za covjeka !!

 

Bez obzira da li ste vec puni entuzijazma I zelje da se bavite divljim gljivama, procitajte ovaj tekst.Ljepota gljiva, njihova raznovrsnost I njihovi  zamrseni/komplikovani zivoti su zasigurno intrigantni.

 

Upozorenje  za one koji se odluce da jedu divlje gljive:

Potraga za gljivama, njihova identifikacija I ucenje  o tome kako zive I rastu je ogromno zadovoljstvo za mnoge ljude, ali  mnogi su zainteresirani za gljive  samo zato sto su one besplatna I egzoticna  hrana.

Jesti  divlje/sumske gljive je ekstremno riskantno.Fatalne otrovne vrste  I one koje nisu ugodne za jelo rastu sirom Sjeverne Amerike I nema generalnih pravila koja bi pomogla da se jasnije I sa sigurnoscu prepoznavaju jestive odnosno otrovne gljive.

 

Divlje sumske gljive se ne smiju jesti  ni u kojoj kolicini ili formi ukoliko nisu identifikovane  od strane eksperta I proglasene jestivim.

Jedan od razloga radi kojeg gljive ne treba jesti je konfuzija koju moze izazvati slicnost izmedju pojedinih otrovnih I jestivih vrsta.

 

Lisicarka/Cantharellus cibarius

A jedna od takvih je sigurno I Lisicarka – Cantharellus cibarius, veoma ukusna, lijepa I popularna gljiva koja se smatra lako prepoznatljivom I “sigurnom” vrstom.Medjutim , ona veoma podsjeca na otrovnu gljivu  Jack-o-latern / zavodnica, zavodljiva lisicica (Omphalotus Olearius, Pleurotus olearrius) koja ima veoma slican oblik tijela, boju a I boju spora, kao lisicarka.

Iako  im se razlike  cine ociglednim, rijetko ih mozemo imati obje pri ruci radi poredjenja.

Zavodnica/Pleurotus olearrius

 

Svijet gljiva je pun iznenadjenja,U njemu je jedna zelena, druga ljubicasta, jedna oblika kompletnog pticjeg gnijezda zajedno sa jajima.Neke pocrvene (“blush” )i dobiju plave modrice, neke se sjaje u mraku  a neke se otvore tacno pred vasim ocima.

Gljive cine dio ogromne grupe organizama zvanih fungi-organizmi, definisanih prema njihovom nacinu rasta I mogucnosti da sami proizvode hranu za sebe.

Kao mahovine I paprati, gljive se razmnozavaju  putem sitnih spora za razliku od cvijeca I sjemena.
Koralka/Kozja brada /Ramaria aurea

Kod mnogih vrsta, kao sto su amanite, spore se razvijaju samo u unutrasnjem dijelu kape; kod drugih se spore proizvode na njihovoj cijeloj povrsini, kao sto je to slucaj kod  koral gljive (kozije brade-ramaria aurea) ili unutar tijela gljive kao sto je to kod Puffballs (Lycoperdon perlatum-tikvasta puhara I sl.)

puh/Licoperdon perlatum

Kada sazriju spore se odvoje I raspu sa tijela “biljke” roditelja ( rijec “biljka” se ovde koristi bez mnogo smisla jer mnogi naucnici se zalazu da se gljive tretiraju kao posebno kraljevstvo).

Vazdusno strujanje  ih odpuse, kisni potoci ih raznesu, leteci insekti ih odnesu na udaljena mjesta.Kada se spore spuste na mjesto koje im odgovara (recimo, vlazno tlo), razviju se podzemne veze-miceliji.Micelijum je veoma cesto bijel, I cesto se moze naci u tlu, drvetu, ili drugom materijalu iz kojeg gljiva raste.

Micelij proizvede nateknuce/izbocenje   koje se uveca I eventualno izbije na povrsinu formirajuci mesnatu strukturu – gljivu – koja proizvede spore.Nekoliko vrsta, kao sto je visoko cijenjeni tartuf, nikada ne rastu na povrsini zemlje, vec su striktno podzemni (subterranean).

crni tartuf perigord

Takodje, gljive same po sebi  (dio iznad zemlje) su generalno kratkog zivota, miceliji mogu da zive desetine  godina pa cak I nekoliko vijekova.Duzina njihovog zivota ovisi od snabdijevanja hranom, za razliku od zelenih biljki, gljive nemaju klorofil  I nisu u stanju da same proizvode hranu.Izvor hrane za gljivu su razliciti I zavise od vrste kojoj gljiva pripada.

Bukovaca/Pleurotus Ostreatus

Neke kao bukovaca  (Oyster Mushroom/Pleurotus Ostreatus), koriste raspadnuto drvo ili drugi odpad raspadnutih biljki.Neke druge se prehranjuju tako sto se smjeste na zive biljke ili cak I na druge gljive, pa cak I na zivotinje , prouzrokujuci tako njihovo oboljevanje pa I smrt.

Orange colored Cordyceps/militaris

Na slikama u ovoj knjizi nalazi se I Orange colored Cordyceps/Cordyceps militaris, koji raste na insektima.Naucnici su odkrili da mnoge vrste gljiva uzimaju hranu od zivih stabala, cineci tako dobrobit I sebi a I tim stablima.

Micelijum gljiva  ispreplice se I stapa sa korijenjem drveca, gljiva tako dobije neophodnu hranu a drvece esencijalne hranjive tvari.Ponekad je odnos izmedju gljive I drveta  izuzetno neobican:

* neke odrredjene vrste gljiva rastu samo ispod ili blizu samo jedne odredjene vrste drveta.Sto znaci da, ako ste dobri u identifikaciji vrsta drveca, imacete izvanredno startno znanje za pocetak identifikacije gljiva.

Flammulina velutipes

Branje gljiva I potraga za njima je aktivnost za sve godisnje sezone,  a neke vrste gljiva kao sto je to Winter Mushroom/Flammulina velutipes I dr., se pojave samo kada je jako hladno vrijeme.Ali, jesen, posebno ako je kisovita, je najbolje vrijeme za gljivarenje, a potom su najbolja vlazna proljeca.

Kao sto su to I poznate lastavice Capistriana, Kalifornija,  tako I gljive odredjenih vrsta  se uvijek “vracaju”na isto mjesto u isto doba godine a ustvari , naravno, one su uvijek tu prisutne, niti njihovih micelija cekaju ispod povrsine tla.

About these ads

2 odgovora na “Gljive/Fungi/Mushrooms – teoretske zanimljivosti

  1. Gosp. Vlatko, molim Vas – ova slika Flammulina velutipes više liči na opasnu dvojnicu – Galerina marginata … Spreman sam Vam poslati drugu sliku.
    Hvala D.

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Log Out / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Log Out / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Log Out / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Log Out / Izmijeni )

Spajanje na %s