Nauka o snijegu i lavinama (avalanches) – ” nivology “

Izvor: Casopis Fokus   Napisala: Sally Palmer  Prevod: bihski

Lavine u Alpama
Lavine u Alpama

Sirom svijeta  se javlja vise od milion lavina  tokom svake godine, ali je jako tesko reci kada I gdje ce se one pojaviti. Lavina 4U tu svrhu eksperti koriste najnovija tehnicka dostignuca, vjezbaju I rade na tome da predvide lavine I sprijece tragediju.

Na dan 23.februara 1999.godine dvije ogromne lavine srucile su se na austrijsko selo Galtur. Masa od skoro 350. 000 tona snijega obrusilo se niz planinu brzinom od 300 km/sat, cisteci sve na svom putu ka centru sela gdje su se djeca igrala na ulici, da bi se zaustavila tacno pred crkvom. Poginula je 31 osoba I pricinjena ogromna materijalna steta.

Jedan prezivjeli se sjeca kako je snijezna lavina jurila upravo prema njemu da bi se zaustavila isper njegovog hotela.

“ Taj ogromni bijeli oblak  dotutnjao je pred nas kao parni valjak. Vidio sam ga kao se uzdize oko 50 m uvis. Ljudi misle da je moguce pobjeci od lavine, ali to se ne moze, to je kao da zelis pobjeci od automobila koji juri na tebe. Gledao sam u tu zakovitlanu masinu za pranje vesa I uskoro, cim se snijezni prah zaustavio zaustavio se I snijeg, tvrd kao beton, tako da je bilo veoma tesko pomoci ljudima koje je prekrio.

Nakon lavine u Gaturu, strucnjaci za lavine su se ponovo udubili u modele I kalkulacije kako bi otkrili mogucnost spasavanja I umanjivanja tragedije, ali lavine je I dalje bilo nemoguce predvidjeti. Cak I tokom snijegom “normalnih” godina vise od milion lavina se srusi sirom svijeta, pokriju oko 200 ljudi a pogine 1 od 10 zatrpanih. Zima 1998./99. bila je jedna od najbogatijih snijegom u zadnjih 50 godina. Ali, takve snijezne strahote ne uzrokuju ni najvece nesrece uzrokovane lavinama.

Iskusni skijasi koji skijaju van uredjenih staza, vozaci motornih sanki I planinari su najcesci pokretaci  snijeznih lavnina s obzirom da se svi krecu po “nedirnutom” snijegu. Lavne su rjedje u granicama skijaskih centarazato sto tamo radnici imaj uvid u stanje snijeznih naslaga, nadziru staze I kontrolisu nivo snijega I po potrebi ga eksplozivom obaraju prije nego na skijalista dodju turisti.

Da bi se doslo do odgovora na pitanja kada I gdje ce lavine da se aktiviraju, potrebno je vise istrazivanja I to ne samo kada se dese velike nesrece kao u selu Galtur. Potrebno je istrazivati I na izolovanim mjestima koje off – piste grupe skijasa/boardera, rado posjecuju.

Instrument cilindricnog izgleda
Instrument cilindricnog izgleda

Snijeg je kompleksan. Od momenta kada napusti nebo njegova forma se konstantno mijenja. Faktori odredjivanja stanja ovise od toga da li on pada u formi suhog “prsica” ili mokre snijezne “bljuzgavice”  I veoma su suptilni. Fizicar Dr Francois Louchet se prvi zainteresirao za prognoziranje lavina (2000.g.).

Lavina 9“ Bio sam na ski stazi u Alpama I vidio kako se ispod skija grupe skijasa na suprotnoj strani skijalista, odvojila ogromna snijezna ploca I krenula prema dole. Lavina je pocela nekih 200 m iznad njih, jureci prema dole metuci skijase, presla je preko potoka, popela se uz kontra padinu I zaustavila oko 100 m od mjesta gdje sam ja stajao. Snijeg je sa sobom povukao I dva skijasa I nosio ih cijelim putem  na povrsini tako das u cudom prezivili. Tvrdili su kako oni, s obzirom da se lavina otkacila visoko iznad njih, nisu odgovorni za nesrecu. Tada ja nisam znao puno o lavinama ali sam intuitivno osjecao da oni nisu u pravu. Odlucio sam da pokusam ustanoviti sta se zapravo desilo.”

Louchet je poceo raditi  na otkrivanju stanja na terenima pokrivenim snijegom prije nego lavina krene niz njih. Ubrzo je iznjeo prilicno jednostavne modele bazirane na mehanici loma. “ Model je baziran na cinjenici da je jedan list papira koji na sebi ima mali nabor/puknuce, lakse poderati nego papir bez ostecenja. Pukotina na papiru je kao pukotina u snijegu, objasnio je.

Kada je shvatio sta se to desilo, Louchet je zapoceo sa pokusajima predvidjanja lavina. Sa prijateljima razlicitih tehnickih znanja je odlucio da mehanicka svojstva snijega trebaju biti mjerena prije nego sto njegov model pocne svoju primjenu u prognoziranju  I kada se staticki pristup pokaze vise obecavajucim.

“ Bili smo prva grupa koja je pokazala da se velike lavine ne dogadjaju slucajno  vec da dolaze organizovano u takozvanoj  “scale invariant” (promjena svojstava).

Grubo govoreci, to znaci da proporcija velikih lavina u odnosu na one srednje velicine  ili malih velicina , se odvija u okviru odredjenih zakonitosti.

Osmatranje vremenskih promjena

Osmatranje meteo podataka dva puta dnevno
Osmatranje meteo podataka dva puta dnevno

Neki od najnaprednijih timova razivanja lavina u Evropi pocinju saradnju sa timom iz Grenobla, koji zovu glavnim gradom Alpi. Jedan takav tim dosao je sa CEN, Francuski centar za istrazivanje snijega. CEN je dio Meteo – France, Francuske meteoroloske stanice, koji sastavlja I objavljuje BRA – dnevni bilten o riziku od lavina tokom smucarske sezone.

Na planinama oko Grenobla se nalazi 140 osmatrackih stanica (stubova), koji su razmjesteni na podrucju od 1500 I 2000 m iznad nivoa mora. Ocitavanje meteo podataka se obavlja dva puta dnevno a izvode ga timovi eksperata koje zovu “nivologist”. Oni snimaju stanje oblaka, vjetar, temparaturu, oborine, deblljinu I kvalitet novog snijega, ukupnu visinu snijega na zemlji, I da li je ijedna lavina se desila tokom perioda osmatranja.

Najmanje jednom nedeljno, rezultati osmatranja se obradjuju kako bi se procijenila stabilnost snijeznog pokrivaca na zemlji. Uzorci se uzimaju instrumentima cilindricnog oblika  pa se odredjeni slojevi snijega izucavaju istog trena kada su uzeti, tako sto se istrazuje njihova medjusobna povezanost I oblik njihovih kristala. Glavno mjesto ovih istrazivanja je Col de Porte laboratory u Chartreuse mountains u Allpama, 1.340 m/n Blanc na 2.700 m, nv. Jednako kao impresivna oprema ovaj lokalitet ima I izuzetno visoke snijezne padavine svake godine.

Na drugim mjestima kao sto je Col de Lac, nivo-meteoroloski senzori se koriste da bi se istrazivao nacin na koji vjetar transportuje snijeg.

Tu je takodje linija povezanih 20 automatskih meteo stanica na visinama izmedju 1.600 I 3.100 m, koje prave graficke prikaze informacija o vjetru, temparaturi I visini snijega na mjestima do kojih je nemoguce doci u zimskim uslovima.

Opasnost od lavina
Opasnost od lavina

Sve zajedno, kontrola dva puta dnevno I analiza podataka jednom sedmicno, poznato je kao “NIVO-WEATHER NETWORK” I koristi se u pravljenju dnevnih BRA  (izvjestaji o dnevnom stanju opasnosti od lavina). Koji se distribuira u skijaske centre sirom Francuske.

Ostale evropske zemlje I dijelovi Amerike I Kanade imaju svoj vlastiti ekvivalent BRA  sa standardnom skalom  za snimanje nivoa rizika, kako bi se izbjeglo nerazumijevanje u komunikaciji.

Dr.Alan Duclos je ekspert u predvidjanju lavina I sigurnosti snijega I radi za French Mountain Guides Assotiation koja ima bazu u Val Frejus. Sa potpunom odgovornoscu  za sigurnost u pet alpskih skijaskih centara, on vise svog vremena provodi u radu naa otvorenom, pa je ukljucen u predvidjanje lavina  I organizaciju savjeta, obojena terenu visoko u planini, kako bi se ujedno zastitile I alpske ceste.

“Kada sam na terenu I cujem da postoji mogucnost lavine I zatrpavanja ljudi, dolazim sa svojom opremom za spasavanje zatrpanih snijegom I nastojim da uradim najbolje sto je moguce. Ako je moje prisustvo potrebno u vrlo kratkom roku, po mene dolazi helicopter. Pilot zna tacno gdje ja stanujem I spusti se helikopterom upravo ispred moje kuce. To se prosle zime desilo dva puta, kada su se dogodile lavine u decembru u Tinju I u Val d’ Issere u Martu. Moja djeca misled a je sve to jako uzbudljivo!”

Ispitivanje cvrstine snijega lavine koja se obrusila a potom umirial i stala
Ispitivanje cvrstine snijega lavine koja se obrusila a potom umirial i stala

Osim sto obavlja  prognoziranje obrusavanja lavina, French Mountain Guides Association, koja je najveca takva organizacija u svijetu,  ona obbucava svoje planinske vodice za skijanje po neuredjenim terenima, o tehnickim aspektima lavina.

“Broj registrovanih vodica u nasoj organizaciji se od oko 1000 koje smo imali 1980. na 1634. u 2003.g. Takodje, danas mnogo vise ljudi praktikuje da za skijanje na otvorenom angazuje profesionalne vodice. Radi svega toga nije iznenadjujuce da se I broj lavina sa ucescem grupa koje imaju vodica, povecao”, kaze Duclos.

“ Nasa organizacija nastoji da stabilizuje dalja povecanja nesreca boljim treningom vodica. Ako vodici mogu biti sigurni u to u kojim situacijama mogu predvidjeti lavinu a u kojim situacijama nikada nece moci da je predvide, onda ce oni znati da li je skijanje u nekoj zoni sracunat rizik ili se radi o glupom reskiranju.”

Sta prouzrokuje lavine ?

Nekoliko faktora odredjuje hoce li se I gdje masa snijega stajati nabjena ili ce se  pokrenuti I krenuti niz strminu u obliku lavine a jedan od tih faktora je I nagib padine. Oko 90 % od sviih lavina krene sa padina koje imaju nagib izmedju 35-40 stepeni,  I oko 98%  krene sa padina izmedju 25-50 stepeni.

Padine iznad linije drveca, koje nisu pretezno okrenute prema vjetru, su najvjerovatnije one koje ce zadrzati lavinu, jer one sakupljaju  dodatni snijeg oduvan sa padina koje su izlozene vjetru uz onaj snijeg koji na njih regularno padne.

Drvece pomaze da se snijeg nabije, usidri duboko u padini I tako sprijecava pokretanje lavina. Drugi pokretac lavina je neka aktivnost  na mjestu sa kojeg je pokrenuta. U mnogim slucajevima ovaj pokretac lavine je slucajnost. Motorne sanke ili skijas, mozda divljac kao sto je jelen, ce pokrenuti lomljive naslage snijega. Ali, uobicajeno je da se lavina pokrene “spontano”, kada tezina snijega postane prevelika za nagib staze I pocne da klizi bez pomoci izvana.

Mozda je najvazniji nacin na koji se formiraju snijezni kristali I kako oni padnu. Cestice leda koje su u atmosferi padnu u vidu snijega I udare o tlo proizvodeci nestabilan povrsinski sloj poznat kao “snowpack”, koji se vecinom sastoji od vazduha. Lagani snijeg “prsic” se sastoji od samo 30% vode (ili leda) i 70% vazduha. Cak vrlo vlazan snijeg, kada mu se voda iscijedi stiskanjem sake, sadrzi samo izmedju 50 i 60 procenata vode. Svako snijezno padanje formira razlicite slojeve, po obliku I osobinama zrna snijega koji se mijenjaju u ovisnosti od vremenskih uslova.

Na primjer, topli I suncani dani prouzrokuju topljenje snijezne povrsine, proizvodeci nestabilan, dobro nabijen sloj snijega preko haladnijeg, manje nestabilnog I relativno slabije nabijenog sloja snijega, ispod njega. Oblik snijeznih kristala,  proporcija snijega I vode u njima I obim snijeznih padavina, uticu na cvrstinu veza koje drze snijezne slojeve jedan uz drugi, sto pak moze da utice na vjerovatnocu pokretanja lavine.

Takozvani “weak layer”- “slabi sloj” u snijeznoj naslagi, je najcesce direktan uzrok pokretanja lavine, onda kada on oslabi svoj kontakt sa slojem ispod sebe, nabiijeni snijeg iznad njega puca I klizne niz planinsku padinu.

Predvidjanje I prevencija/sprecavanje

 

Mjerenja uzeta iz NIVO – NETWORK-a  daju generalne pokazatelje o mogucnostima lavine u odredjenoj eriji bolje nego sto to daje specificno predvidjanje za samo jednu padinu. U Grenoblu, French National Weather Centre – CEMAGREF – (Francuski meteoroloski centar)  ima laboratorije u kojim se koriste modeli  kako bi se pokazao nacin snijezno padanje na razlicite tipove  padina, koristeci pri tome  izduvane oblake obojenog praha  ili  snijega nabijenog u masinu koja ga izduvava.

Medjutim, ovaj tip modela, iako veoma dramaticnih za posmatranje, je postepeno uspjesno zamijenjen  kompjuterskim modeliranjima I matematickim kalkulacijama. Meteo – France ima naucni centar u Grenoblu sa lancem kompjuterski programa   uvezanih u tri nivoa koji se zove SAFRAN/CROCUS/MEPRA, koji kreira serije digitalnih simulacija snijeznog pokrivaca I elektronski procjenjuje rizik od lavine.

Sa 355  naseljenih mijesta, samo u Francuskoj,  koje su ugrozene od iznenadnih lavina ovakvo procjenjivanje I predvidjanje ce biti neprocjenjivo u buducnosti I moci ce da sprijeci tragedije kao sto je ona u austrijskom Galturu 1999.godine.

Turisti na vrhu skijaliste, gledaju u mapu kako bi donijeli odluku kuda na off piste skiing/ kuda skijati van uredjenih staza
Turisti na vrhu skijaliste, gledaju u mapu kako bi donijeli odluku kuda na off piste skiing/ kuda skijati van uredjenih staza

Nova baza podataka I geografski informativni sistem su vec  komercijalno  dostupni. Sa sve vecim brojem ljudi koji zive I rade na planinama sve je veca potreba za sve tacnijim mapiranjem I pouzdanim predvidjanjem mogucih lavina. Onda ljudi mogu da uce kako se boriti sa lavinama na lokalnom nivou, gradeci ograde I barijere na odredjenim mjestima, evakuacijom kuca – unaprijed –  sa velikom prednoscu u vremenu za upozorenje.

“ Mi se nadamo da ce nase znanje I skustvo da nam omoguci da predvidimo kada ce se I u kojoj dienziji dogoditi lavina,” kaze Louchet. “ U ovom trenutku,  kada ce se to dogoditi nije moguce predvidjeti, ali se mi veoma ozbiljno nadamo da cemo I taj cilj ostvariti u buducnosti.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.