Nasi bivsi takmicari su sada smucarski treneri sirom svijeta! 3.DIO

Jos jedan nas uspjesan bivsi takmicar sada je smucarski trener South Ontario ski tima u  Kanadi, Predrag Bebe Zoricic. Potice iz sportske porodice sa Pala (tata je bio smucarski sudija) i od malih nogu je bio posvecen  skijanju i Jahorini kao i njegov brat Mica koji se kasnije opredijelio za tenis. Tokom svoje bogate takmicarske karijere bio je clan Sarajevskog smucarskog kluba (SSK) u kojem su trenri bili Aco Boskovic, Ugljesa Cvijetic, Vojo Tomic, Enver Huber Alihodzic i Ajdin Pasovic.

U istom klubu skijala je i Bebetova supruga Silvija Brudar a i njen brat, izuzetno talentovani skijas i prvak Jugoslavije u spustu, Robert Brudar koji danas zivi u Vankuveru. Robert se jos uvijek aktivno takmici na Master trkama a grupa ( zvali su ih NZ Tim)sa njim, Bebetom i jos dvojicom takmicara pobijedila je Peak to Valey trku na Whistleru! Robert je jos nekoliko puta ucestvovao na toj trci ali bez Bebeta u timu.

Izuzetno talentovan sportas bio je i Hinko Brudar, tata Silvije i Roberta a Bebetov punac. Hinko se bavio odbojkom a kasnije je, kao volonterski radnik u sportu, bio uspjesan predsjednik Sarajevskog smucarskog kluba i Saveza zimskih sportova Grada Sarajeva!

Bebe vec nekoliko godina sa uspjehom radi kao glavni trener u zoni sa preko 30 smucarskih klubova. Kako sam kaze, u kanadski A tim 90% takmicara iz pokrajine Ontario dolazi iz njegovog tima a njih 10% su iz Ottawe, Thundar Baya, Sault St.Marie, North Bay, Sudbury regiona. U dosadasnjem radu tokom zadnjih 10 godina iz njegovog tima je 7 takmicara predstavljalo Kanadu u takmikcenjima FIS Alpskog Svjetskog Kupa (WC)!

Procjenjuje da ce iz grupe sa kojom trenutno radi mnogi imati sansu da budu u A timu Kanade za nekoliko godina!

“Sto se tice mojih takmicara 7 njih su predstavljali Kanadu u Svjetskom Kupu u zadnjih 10 godina. Ovi sa kojim trenutno radim imace sansu da budu u Kanadskom timu na WC za koji godinu.”

” Mnogi od njih,” kaze Bebe,” idu u skolu u USA a takmice se prvo za NCAA univerziteta pa tek onda idu da takmice na NORAM (Sjevernoamericki Kup) ili Evropa Kupu (EC)!” (vs)
     

 

8 misli o “Nasi bivsi takmicari su sada smucarski treneri sirom svijeta! 3.DIO

  1. Fantastičan prilog! Ja sam kao djete skijao za SSK od 86 do 89 kad mi je bilo šest do devet godina. U Americi živim več skoro trideset godina. Sjećam se, moj trener je bio Enver Huber Alihođić. Koja su to dobra i nezaboravna vremena bila. Javite mi ako išta znate o mom treneru Huberu. Siguran sam da se on nesjeća nakon toliko godina ali pozdravite ga za mene. U Bosni sam bio 2012 godine po prvi put. Posjetio sam Bjelašnicu ali je bilo ljeto. Nadam se da ču ponovo doći u zimu kada ova korona prestane pa ponovo poskijati po našim olimpijskim planinama ko nekada kao djete. Puno pozdrava iz Louisville, KY. Hvala vam na obnavljanju vašeg web-sajta.

    Sviđa mi se

    1. Enver je bio veoma cijenjen kao trener i ucitelj skijanja a uz sve to je imao i blagu narav pa je bio obljubljen u klubu. Nemam direktnu vezu sa njim ali ću zamoliti da mu neko prenese Vase pozdrave. Srdačan pozdrav iz Kanade!

      Sviđa mi se

      1. Gospodine Slokar, hvala vam puno na odgovoru. Baš sam pričao sa tatom danas o vašem website. On mi je rekao da se sječa da je čuo o braći Slokar sa Jahorine. Moj otac Smail (Smajo) Vila je zadrti skijaš isto kao i vi. Poznavao je mog trenera Huber-a dugo vremena tako prenesite mu pozdrav od njega isto. Trener Huber mi je ostao u jako dobrom sjećanju. Sjećam se jednom pred Mladosti kad me je neko trebao ranije pokupiti sa treninga da idem nazad u Sarajevo. Meni je bilo svega sedam ili osam godina. Kad me je trener Huber vidio da idem bez njegovog pitanja…pozvao me je k sebi i pitao me “Mali, koga si ti pitao da možeš da ideš ranije?”…a ja nisam dobro razumio kontekst, pa ja rekoh “Pa pitao sam mamu…”. A on se nasmijao, i ponovo ponovio pitanje “Znam, ali koga si pitao da smiješ iči?”…tek onda sam skontao na šta je on mislio 🙂 Tako da se slažem sa vama…trener Huber je bio jako voljen među nama djecom. Sječam se da se volio spuštati sa padobranom sa vrha Rajske Doline. To je nama bilo posebno “cool”. Volio bi da sam znao i vas i gospodina Acu Boškovića i ostale koji su napravili put novim generacijama da zavole skijanje i koji su se trudili da očaraju istoriju i duh tih planina tako da na neki način i zapale taj Olimpijski plamen u našim srcima. Moj dajđa Zijad (Zijo) Bajramović, je bio skijaški sudija na Olimpijskim Igrama 84-te a i moj otac je bio sudija na skakaonici na Igmanu u to isto vrijeme. Moguće je da ih možda poznajete. Vidio sam da ste izjavili novi članak o Olimpijadi kojeg jedva čekam da pročitam. Ja sam kao djete sa četiri godine bio sa mamom na otvaranju ZOI 84. To mi je jedna od prvih memorija djetinstva. Svega se relativno dobro sječam. To je bilo tako magično vrijeme. Samo kao dijete, ja sam bio u utisku da je to sve normalno i da če se Olimpijada kod nad ponavljati svake godine :-). Eto toliko. Izvinjavam se što dužim. Zahvaljujem vam se na vođenju ovog divnog website i ponovo hvala na prenosu pozdrava mom bivšem treneru.

        Srdačan pozdrav,

        Ermin

        Sviđa mi se

    2. Huber je bio iz poznate sajdžiske porodice Alihodžić sa Čaršije. Mislim da i danas drže sajdžijsku radnju u Gazi Husrevbegovoj ulici. Mislim da se radnja a i preduzeće kojim upravljaju zove Alfen.
      Srećam se vremena kad je čuvenu sajdžijsku radnju u samom centru Čaršije, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, držao moj komšija sa prvog sprate čika Kasim Voloder. Poslije njegove smrti biznis je naslijedio sin Kemo Voloder, moj veliki drug iz djetinjstva. Sate i sate sam proveo u njegovoj radnji ispijajući zajedno s njim kafe. Sjećam se da je Kemo s jednog kursa u Švajcarskoj donio sat Šafhauzen (Schaffhausen). Meni su sline tekle na taj sat, a oči htjele da iskoče iz glave. I pitao sam se hoću li ikada u životu biti u mogućnosti da imam takav sat.
      Kemo je sa suprugom Jasnom često za vikende išao na more. Bio je odličan plivač. Znao je otplivati daleko od obale da se više uopšte nije vidio. I jednom je nažalost potonuo i udavio se. Da li ga je grč uhvatio, srce, nikad nisam saznao.
      Nema više moga Keme. Nema mnogih dragih ljudi s kojima smo živjeli našu mladost.

      Sviđa mi se

  2. Postovani Ermine, poznato mi je ime Vaseg oca a i dajidze Zije Bajramovica, sigurno smo zajedno stajalli, ne samo na redu za zicaru, vec i u guzvi ispred sanka u Domu mladost. Steta je velika za bosanskohercegovacko skjanje sto su vasi vrsnjaci sada sirom svijeta umjesto da stite od vandala ostatke olimpijskih objekata i sjecanja na najveci sportsko-kulturni dogadjan ikada odrzan u Sarajevu i Jugoslaviji. Danas, kada nema novaca da se olimpijski objekti poprave i drze u funkciji (kako je to u Kalgariju koji je imao ZOI 1988.godine) potrebno je provoditi kampanju zastite i konzerviranja ostataka objekata i prostora u kojem se oni nalaze a ne da nam se u javnosti stalno prijeti kako ce i Igman Veliko polje da bude pretvoreno u gradiliste, kao da nije dovoljno betona i neukusa prosuto sirom Babinog dola na Bjelasnici! Pozdravite tatu, srdacan pozdrav iz Alberte, Ca.

    Liked by 1 person

    1. Dragi Gospodine Slokar,

      Slažem se sa vama u potpunosti. Srce mi puca kad vidim one naše fine Olimpiske objekte uništavane, demolirane i ofarbane grafitima. Stvarno nekada se upitam šta je u ljudskoj naravi da se tako ponašaju. Svi ti objekti nose dio istorije, dio ponosa za sviju nas. Nakon rata dosta ljudi sa strane se naselilo u Sarajevo a i mlađe generacije u potpunosti ne razumiju šta je nama Sarajevska Olimpijada stvarno značila. Oni nisu odrasli uz to i jednostavno ne razumiju. Slažem se sa vama da je ZOI 84′ bio naj važniji i naj ljepši događaj koji se ikada desio na tim prostorima. Volio bih da sam u direktnoj mogučnosti da djelujem na to da se ostaci tih objekata zaštite i renoviraju. Ipak mislim da ima nade. Još nije sve izgubljeno. Iako večina tih objekata izgleda dosta oštečeno, strukturalno mislim da su dosta solidni. Ja sam biohemičar. Nisam ni civilni inžinjer ni arhitekta, ali vjerujem da sa određenom sumom skupljenog novca, voljom naroda i vlade da bi se večina struktura mogla povratiti. Na primjer, gledajuči recimo na bob stazu na Trebeviću ili skakaonice na Igmanu. Armatura bi se relativno lako mogla obnoviti. Problem su cjevi za hlađenje koje su uništene u betonu. Ja nisam expert u ovome, ali zar se nebi cjevi za zaleđivanje staze mogle da stave iz vana betona? Ja tako razmišljam nekada o tim stvarima. Možda sam previše optimističan ali nekih od tih mojih snova su se več počeli da ostvaruju. Trebevička žičara se ponovo vratila u svoj sjaj…još puno bolja nego što je bila. Novi objekat se napravio na Vidikovcu. Sada imaju več planovi da se gradi skijaška staza pored žičare koja bi služila za razonodu građana Sarajeva a u isto vrijeme i za FIS World Cup evente kao što su slalom, parallel veleslalom i slalom. Jako mi je drago da se Ivica Kostelić i Hrvatska reprezentacija daju svoju pomoć i zalaganje da se to realizuje. Mislim isto tako da ima volje od strane vlade u Sarajevu da se to ostvari. Vidjet ćemo kako bude išlo. Step by step. Ja mislim da neka nova buduća Olimpijada u Sarajevu je trenutno “long stretch” što bi se reklo, ali sam optimističan da u narednih pet godina čemu vidjeti FIS World Cup utjecanje bilo na Trebeviću, Bjelašnici ili Jahorini. Ja mislim da Sarajevo stvarno treba da radi na tome. Kad se svake godine može organizovati Filmski Festival onda FIS World Cup nebi trebao biti problem. Youth Olympics Games koje su nedavno održane bile su good first step tome. Svakogodišnji FIS World Cup bi značilo jako puno za Sarajevski turizam i mislim da oni razumiju da imaju sve što im treba. Isto tako nadam se da sada kako je Elvedina Muzaferija pokazala jako dobre rezultate u Kortini da če to još više motivisati vladu i privatne kompanije da ulažu u to da se to realizuje. Što se tiče Jahorine, ona je več spremna. Sve gore izgleda super. Što se tiče Bjelašnice, ja mislim da treba obustaviti gradnju novih objekata i malo je dotjerati sa onim što ima. Moji prvi utisci su bili isto kao i vaši kad sam vidio koliko se betona stavilo. Nije mi se svidjelo. Ali nakon što sam vidio neke drone snimke iz zraka, ne izgleda baš toliko loše. Naravno treba završiti ono što su več počeli i stati tu. Kad pogledate, i Vail i Aspen su se znatno izgradili. Bjelašnica mislim da se treba sada posvetiti obnovi skijaških liftova i staza. Trebalo bi napraviti malo ono što bi se reklo APRES SKI..malo atrakcije, koji nočni klub/diskoteka, klizalište itd. Nešto što bi privuklo ljude. Malo dati nekog planinskog stila a da ne izgleda sve baš ko gradilište. Igman netreba ni dotaknuti osim samo što bi se Hotel Vučko i Hotel Igman trebali pokušati renovirati. Razmišljao sam, šta mislite možda da se napravi kakav fundraiser za obnovu tih objekata? Ima dosta nas u dijaspori, BiH a i u susjednim zemljama koji vjerujem bi volili vidjeti da se ti objekti vrate nazad kakvi su i bili. Ima dosta ljudi širom svijeta koja imaju nostalgiju prema ZOI 84′. Kada bi se takva nekakva kampanja startovala preko socijalnih mreža pod nadležnosti Zimskog Olimpijskog Komiteta BiH, sve je moguće. Cijela moja familija i uža i šira su zadrti skijaši…mi bi odma donirali tome :-). Gospodine Slokar, ja preduži sa svojim nadama i razmišljanjem. Vidim vi ste u Alberti. Moj tata i brat su upravo pred ovu pandemiju, Decembru 2019 bili u Lake Louise i bilo im je fenomenalno! Moj tata je posebno ostao oduševljen i definitivno se misli vratiti tamo. Nije ostao oduševljen samo planinama nego i narodom a i gradom Banff i Calgarijem. Calgary i Sarajevo imaju posebnu konekciju. Izabrali ste pravo mjesto za živjeti. Ja sam bio u Kanadi ali nisam bio u tom djelu na žalost. Čim se bude moglo, tata, ja i brat namjeravamo doci da skijamo u Lake Louise. Volio bih iskoristiti tu šansu da se upoznamo ako budete imali vremena. Ja mislim bi tu bilo dosta skijaške priče a mom tati bi to posebno značilo. Drago mu je bilo čuti da ga se sjećate. Prenio sam link vašeg website mome dajđi Ziji. Bilo mu je jako drago. Rekao je da postane jako emotivan kada gleda te neke priloge iz tih vremena. Eto toliko za sada, puno pozdrava od nas sviju. Prijatno.

      Ermin

      Sviđa mi se

      1. Postovani Ermine, svaka rijec koju ste ovde napisali mi je veoma bliska i draga jer potvrjuje tezu da bi se pitanje olimpijskog naslijedja u Sarajevo lakse rijesilo kada bi na tom osjetljivom pitanju radile generacije koje su neposredno ucestvovale u izgradnji olimpijskog imidja BiH i Sarajeva. Vama je sve jasno samo vas, zajedno sa vasim vrsnjacima koji zive u Sarajevu, treba postaviti na prava mjesta. Ja sam imao zadovoljstvo da radim na sportskom dijelu kandidature grada Sarajeva za ZOI 2010. pa su mi poznati neki detalji koje Vi spominjete ovde kao, recimo, moze se bob staza obnoviti sto je i potvrdio ekspert Svjetske Bob i sankaske federacije o cemu, zajedno sa procjenom vrijednosti radova, postoji dokumentacija pohranjena u Skupstini grada. Ujedno Vas obajestavam da je Vas pozdrav bivsem treneru Huberu vec urucen ljubaznoscu Samira Smajica, takodjer bivseg takmicara.

        Srdacno Vas pozdravljam i zelim sve najbolje. Prica o Sarajevu, zimskom turizmu, sjecanjima na ZOI’84., obnavljanje i zastitu objekata i prostora na olimpijskim planinama, “DUBOKA JE VODA”, u gradu u kojem nema osjecaja ni za sta osim za nogomet!

        Sviđa mi se

  3. Trebevic kao ideja za skijasku slalom stazu je divna zamisao “kad moze Sljeme moze i Trebevic”, medjutim ja nemam povjerenja u novinske atraktivne i “SPONTANE” natpise iza kojih ne stoji drustvena institucija ili provjereni investitor. Treba, duboko sam uvjeren, izgraditi sistem zastite olimpijskih objekata i prostora kojji se oslanja na drustvene institucije vlasti i njiihove budjete, greska (ako je uopste greska) je napravljena onda kada je nadleznost za brigu i funkciju olimpijskih borilista sa Olimpijskog GRADA Sarajeva prenesena na Kanton Sarajevo. Kako je Kanton Sarajevo brinuo o Bjelasnici i Igmanu, vidljivo je i dan danas. Pustili su da se Opstina Trnovo galantno razbacuje imovinom drustva u sirem smislu te nijeci a ne drustva koje cine lokalni 30.togodisnji politicki isprani likovi.

    Da bi se bilo sta uradilo trebalo bi ponovo vidjeti koje nadleznosti ima Grad Sarajevo sada a koje je imao prije formiranja Kantona Sarajevo., u smislu odnosa i ingerencija prema olimpijskim objektima i prostoru.

    Jer, ne zaboravite, vec se iz Opstine Hadzici najavljuje pustanje Vellikog polja na Igmanu u gradjevinsku namjenu a pitanje je veliko KOLIKO je zasticena Treskavica.

    Sviđa mi se

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.