Nisam “profesionalni” sumnjicavko ali na vijest da ce biti obnovljene olimpijske skakaonice na Igmanu, (koje su projektovali svijetski strucnjaci za tu vrstu objekata, arhitekti Janez Gorisek i njegov brat Lado),ne mogu reagovati drugacije nego cudjenjem.
Slavko Malec, savjetnik u RO ZOI” mi skrece paznju na ovu vijest i link uz pomoc kojeg se moze doci do projekta mogucih novih skakaonica, koje bi bile izgradjene na Igmanu ili negdje drugo u Evropi, ostaje da vidimo.
Mi imamo dugu tradiciju u razvoju skijaskih skokova u BiH, sa korijenima iz perioda od poslije II Svijetskog rata kada je u BiH na razvoju skokova radio trener iz Norveske a u to vrijeme imali smo skakaonice na Palama, Jahorini i Trebevicu.
U vrijeme pred ZOI’84. je Smucarski savez BiH angazirao trenera za smucarske skokove iz Poljske, Janus Fortecky, koji je radio na Vlasicu i od tkamicara iz SK”Travnik” istrenirao trojicu predskakaca na takmicenjima XIV Zimskih Olimpijskih Igara 1984. Cilj nam je bio da imamo bar predskakace ako ne i takmicare u zvanicnoj konkurenciji.
(Fortecki je bio trener skakacu iz Poljske, Fortuni, koji je osvojio zlatnu medalju na ZOI U Saporou, 1980.(Za novac koji je dobio kao nagradu za ovaj zlatni uspjeh Fortune, Janus je napravio prostranu kucu od drveta u turistickom mjestu Zakopane.)
Bio je to veliki podvig jer je u to vrijeme predsjednik SK”Travnik” bio neumorni Dr.Haldum Kazazic, koji je od malog kluba napravio instituciju koja je organizovala i Evropske Kupove u skijaskim skokovima na Vlasicu. Zahvaljujuci njemu na Vlasicu je napravljena i skakaonica. Pored skokova, u SK”Travnik” su imali timove takmicara u smucarskom trcanju i alpskom skijanju a bili su izvanredni organizatori takmicenja u sve tri smucarske discipline.
Nakon sto su se zavrsile ZOi ’84. plan nam je bio da napravimo dva vezana takmicenja u Evropskom Kupu, jedno na Igmanu a drugo na Vlasicu ali, nije nam se “dalo” jer smo imali vaznija posla pred 1992.godinu.
Velike napore ulozili smo i u razvoj skokova u Hadzicima, sve po logici da se takva aktivnost moze razviti samo sa djecom i kadrovima lociranim u neposrednoj blizini Igmana. Sjecam se da smo cak skolovali i njihovog trenera ( Smucarski savez BiH), veoma perspektivnog Rajka Cekica iz Hadzica.
Jednak interes za razvoj skokova pokazivali su Paljani gdje je skakaonicu napravio i sa perspektivnim skakacima radio Dobro Matovic. Danas, nakon svih nasih ambicioznih planova i realno velikih mogucnosti, ostale su samo napustene skakaonice, neostvarene ambicije i blijede uspomene.
Nego, ukoliko zaista dodje do obnove skakaonica na Igmanu, koji skakaci ce na njima skakati ?
Komentiraj