Pozitivna kontrola snijega za Val d’Isère (FRA)

fis-ski
Obavještavamo vas da su trke muškog Audi FIS Svjetskog kupa u skijanju u Val d’Isèreu (FRA) potvrđene nakon službene kontrole snijega od danas 1. decembra 2020. Prema rasporedu, trke će se održati 12. – 13. decembra 2020.

Program:
Dan dolaska, srijeda, 09.12.2020
Trening 1, četvrtak, 10.12.2020
Trening 2, petak, 11.12.2020
Spust, subota, 12.12.2020 – 10:30 CET
Super-G, nedjelja, 13.12.2020 – 10:30 CET


Za kalendar Svjetskog kupa 2020/21, kliknite https://fis-ski-news.com/4PG7-FP04-C650U-CNM2W-1/c.aspx

Vlhova nepobjedjena i u Lech Zürs-u!

Petra Vlhova u ovom prvom dijelu sezone izgleda nezaustavljivo! Slovačka sportašica pobijedila je u paralel slalomu u Lech Zürsu (AUT), pobjeđujući, jednog po jednog, svaku svoju rivalku. Vlhova je, nakon što je u četvrtfinalu eliminisala ukupnog pobjednika Svjetskog kupa Brignone, samo prošla u finale, pretekavši Saru Hector (SWE) u polufinalnoj liniji za 0,01s.

Ovom novom pobjedom Petra Vlhova učvršćuje svoje vodstvo u ukupnom plasmanu, postigavši ​​do sada 360 bodova od 400 mogucih.

Svjetski Kup u Paralel slalomu u Lech Zurs-u osvojio je je Pintrault (FRA)

Kad se Alexis Pinturault (FRA) i Henrik Kristoffersen (NOR) sučeljavaju u finalu, znate da je ovo bila nevjerojatna utrka!(fis-ski)

Francuz je taj koji je otisao s pobjedom, izbacivši Henrika Kristoffersena u velikom finalu za 0,11 sekunde. Nakon što je postigao drugo najbrže vrijeme u kvalifikacijama, Pinturault je uspio savladati sve svoje protivnike, prevladavajući nad Aleksanderom Schmidom (GER) u polufinalu i nad norveškim rivalom u finalu.
Pinturault je stoga mogao proslaviti 30. pobjedu u Svjetskom kupu i postao je prvi čovjek koji je pobijedio na utrci Svjetskog kupa u šest različitih disciplina.

Kristoffersen je tijekom cijele večeri skijao na odličnom nivou. U finalu je izgubio prvu utakmicu za 0,16s, a u drugoj je mogao nadoknaditi samo 0,05s; nedovoljno da odnese pobjedu.

Finis u cilju cilj između Kristoffersena (lijevo) i Pinturaulta (desno)


Treće mjesto pripalo je Aleksandru Schmidu (GER), koji je u polufinalu izgubio od večerašnjeg pobjednika. Njegova snažna izvedba omogućila mu je da parira sjajnom rezultatu postignutom na prošlogodišnjoj trci u paralel slalomu u Chamonixu, dokazujući da je jedan od najboljih stručnjaka u ovoj disciplini.

Semyel Bissig (SUI) zaslužuje posebno priznanje za večerašnji rezultat. Švicarski sportaš rođen 1998. završio je na ukupnom 5. mjestu na svom četvrtom startu Svjetskog kupa.

Kako će Alexis Pinturault voditi u ukupnom poretku, muška turneja kretat će se do Santa Caterine Valfurve (ITA), a dva događaja u veleslalomu trebala bi se održati 5./6. Prosinca 2020.

Goraždanski planinari na ferrati “Sokolov put” na Romaniji – Klix.ba

Planinarske kolege,
Ipak, svoju nakanu provedoste u djelo…
A, bio sam poslao opširno pismo PD Glasinac, Opštini Sokolac, te izvjesnoj organizaciji (sada ne mogu tačno sjetiti se naziva) u I. Sarajevu, detaljno ukazavši na manjkavost i štetnost ovakvog projekta — kako ekološku, tako i društvenu, te planinarsko-turističku.

Slobodan Zalica

Dakle, niste pristali na razgovor, pa i na širu društveno-planinarsku raspravu, već vođeni nagonom trenutka, nesvjesnim i nesavjesnim voluntarizmom i brutalnim, nemoralnim, pragmatizmom, učinili ste — nazvao bih to tako — svojevrsno nedjelo: teški (ekološki) prestup prema prirodi, tj. planini Romaniji.
Da li su vam bili uzor vaši vršnjaci iz tzv. PSFBiH (koji legitimno ne postoji, jer postoji PS Herceg-Bosne), a koji su isto, uz pomoć granta stranaca, izbušili i unakazali u dužini od preko 800 metara (!) sz. brid Osobca, mogu samo pretpostavljati; ali znam da je njihovo (ne)djelo, kao i vaše, golemi prestup (zločin) prema planinskoj prirodi, a sve u cilju “avanturizma”, “adrenalina” i ostalih hormonalnih uzbuđenja!?!

U spomenutom e-pismo detaljnije sam sve obrazložio, pa dalje o tome više ne.

Čuo sam da je u Crvenim stijenama “radio” sa bušilicom (!) i “čuveni” bušitelj stijena E. Durmo (naš učenik sa Sarajevske škole alpinizma početkom 1980-ih i onaj koga sam pozvao da izradi crteže za moj alpinistički vodič “Romanija” (1989)… i da je taj (vandalski) gest E. D. naišao na odobravanje šire, mlađe, planinarske publike!?

Grdno se varate, moji mlađahni ljubitelji planina — inače tek djecom ovog fejsbuk vremena lažne društvenosti i uznapredovalog nečovještva, vremena u kojem u prvi plan izlazi svojevrsna samodrčnost (kao osobito gadni oblik egoizma), vremena odrođenosti od duha, u kojem, izgleda, jedino “prosperiraju” oni što izgubiše bogobojaznost i odaše se pomamama ovoga svijeta, a sve pod krinkom nekakvog napretka, progresa, boljitka… — da ćete ovim (za mene) sramnim činom, koji jeste direktnim atakom na božansku ljepotu planine Romanije, nešto postići!

Ništa niste postigli, niti ćete postići, ovim nepromišljenim projektom, osim kratkotrajne euforije “adrenalinaca-avanturista” (sic!), i ostalih hormonalnih ovisnika (u rasponu od estrogena do testosterona), i sve će, romanijske stijene sada nagrđene silnim sajlama i željeznim stepenicima (sic!), jednom prekriti zaborav, gorske magle — a vi ćete tada, siguran sam, početi osjećati unutarnju nelagodu (grižnju savjesti)… 
Zapravo, Romanija će vam ovo zapamtiti, budite potpuno uvjereni (isto kao i Prenj vašim federalno-hercegovačkim istomišljenicima)!

PD Glasinac bio sam ponudio, u pismenoj formi, moju besplatnu pomoć u cilju što kvalitetnijeg zaživljavanja društvenog rada, te afirmacije Društva u okvirima lokalne zajednice, na primjer: organizovanje kursa engleskog jezika u njihovom planinarskom domu, ili na Sokocu, za djecu i sve druge članove Društva, pa i za građanstvo; organizivanje ekoloških akcija — npr. PD kao glavni organizator: čišćenja bankina (rubnog prostora) glavne ceste Sokolac — Han Derventa od smeća (prizor koji ne priliči civilizovanoj sredini, i trebao bi biti velika sramota i opštinskih vlasti Pale — Sokolac), kao i čišćenje smeća kraj stare romanijske ceste (što sam svojevremeno radio sa planinarskim drugovima, noseći u rukama velike kese sa smećem nekoliko km do prvih kontejnera) ; ogledni izleti u podnožje hercegovačkih visokih planina i upoznavanje sa najvišim stijenama u planinama BiH; izleti i ture na Prenj, Čvrsnicu, Velež…, organizovanje škole klasičnog alpinizma za članove Društva, nastave posebno dizajnirane za omladinu, na kojoj bi se, između ostalog, čitali literarni sastavi velikana bh. alpinizma: Sigmunda, Entrauta, Šefera i drugih… i to uz umjetničku muziku, npr. Vivaldia, koja bi se izvodila uživo; drugo izdanje moga alpinističkog vodiča “Romanija” iz 1989, sada u novom obliku, savremenom tisku, u koloru, i to kao klasični penjačko-pješački vodič, a koji bi mogao izdati sarajevski Buybook (gdje sam urednik edicije Antropozofija), kada bi bio obezbijeđen max. plasman vodiča u BiH, Srbiju i Hrvatsku — također, mogućnost izdavanja vodiča na engleskom, kada bi vaše PD moglo imati znatnu direktnu (prodaja vodiča) i indirektnu (kasniju) zaradu (strani posjetioci)…

Prave ferrate u Alpama, Dolomitima, u našim planinama… znalački su, stručno, izvedene, ne narušavajući glavninu ambijentalne cjeline — na primjer, dvije ferrate pored Sjeverne triglavske stijene, ferrata pored stijene Velikog kuka u Čvrsnici, pa i ona u Veležu… Takve su i druge ferrate u bh. planinama, osigurani putevi koji omogućavaju i manje sposobnim planinarima da dublje zađu u planinu, na primjer: ferrata kroz Djevojačke stijene na Bjelašnici, osigurani pristup Novakovoj pećini u romanijskim Velikim stijenama, davno postavljene ferrate u jahorinskom Kleku, trebevićkim Studenim stijenama…, te one kraće, kao djelimično osigurani planinarski putevi, npr. u prenjskom Otišu, kroz Zli potok, te pod Medvjedom u Čvrsnici itd.
Ali, kako stvari stoje, vaša adrenalinsko-facebook generacija će uskoro i stijene Botina, Velikog kuka, Mezića kuka, Cetine, Izgorjele grude… okovati željezom!! …pa će tada svaka gorska tajna, svaka gesta istinske planinarske hrabrosti, ustuknuti, izgubiti se pred (planinarskim) prosjekom koji “nadire skitski”, sa vrhunskom opremom ali bez ikakvog osjećanja časti i fer-pleja prema planini, stijeni, gonjen jedino nagonom nižeg ja za samopotvrđivanjem (niža ljudska priroda: samocentriranost, lična i grupna, te sebičnost)!  

Osobno sam jako povrijeđen vašom nepromišljenošću u vezi ovakve ferrate u Crvenim stijenam — jer je prvobitno bio plan samo ferrata lijevo od Stupa, što je imalo ekološku i planinarsku logiku i opravdanje — i to sa “adrenalinskim” visećim mostom (!!), koju će pohoditi prosječni (i tijelom i duhom) planinari (koliko će im dugo sve to biti interesantno? jer adrenalinski ovisnici trebaju sve jače doze!), na taj način do kraja, definitivno, sahranivši ideju klasičnog alpinizma u RS i BiH, kao srednjoevropskog, geteanističkog, kulturnog pokreta (sa elementima rekreativnog sporta), a koji je u BiH (u srcu Južnih Slavena) zvanično stasao tu u susjedstvu, u Djevojačkim stijenama u novembru mjesecu 1929. godine, sa glavnim protagonistima Dragom Šeferom i Vojom Ilićem.

Jer nestanak klasičnog alpinizma, to je isto kao i nestanak klasične (umjetničke) muzike u prilog turbo-folka, hip-hopa ili kako se već naziva sva ta današnja neljudska (demonska) muzika koju mladi masovno slušaju!
Na žalost, ono što je ostalo od pravih (klasičnih) bh. alpinista u Sarajevu ili je toliko ostarilo da ne žele više nikakve polemike, ili su otišli sa ovog svijeta, tako da vam je prostor čist (mislim, nećete imati nikakvih protivnika u relizacijiama vaših ideja, ali nećete imati niti savjetnike! — bićete, do kraja, maksimalno prepušteni sami sebi, svojoj mladosti (tj. nezrelosti: intelektualnoj, moralnoj i spoznajnoj!).
(U blizini mene, kod Sumbulovca, vikendicu ima jedan od najznačajnijih bh. alpinista, Petar-Pero Hilčišin. On je, sa Farukom-Bracom Zahirovićem, prepenjao čuveni Elegantni smjer u romanijskim Velikim stijenama. Priča mi šta rade najnoviji, nazvao bi ih, “samsung-galaxy sportski penjači”: spuštaju se sa vrha stijena sa bušilicom u ruci, “opreme” smjer spitovima, i onda izvode cirkuske egzibicije penjući odozdo!?)

Dakle, slobodan sam pretpostaviti da će vaš naredni projekat (nakon narednog granta stranaca) biti skakanje sa visokih stijena (engl. cliff diving)… recimo, uz neku prigodnu elektronsku glazbu?! 
Ili, ako smjerate, možda, montirati alpine coaster… zgodno bi bilo, recimo, između Crvenih stijena, preko Crnih stijena, do Djeve (možda sve do Bogovićkih stijena?) postaviti konstrukciju sa šinama, pa će turisti masovno dolaziti, posebno dobrostojeći Evropljani, jer u Mokrom već ima lokala sa “europskim” nazivima!?!
I tako, jednostavno, napraviti gigantski zabavni park, cirkuskog tipa, nadomak glavnog grada države… zašto da ne?

U vezi prethodno rečenog, još…. 
Da su ovo kojim slučajem normalna vremena, to jest, da postoji Planinarski savez BiH (u kojem sam bio načelnik Komisije za alpinizam), kao društveno djelatna i priznata organizacija, a u kojem je postojao i Sud časti, uvjeravam vas, kao autore ferrate u romanijskim Crvenim stijenama, da biste bili pozvani (kao i autori istovjetnog ekološkog nedjela u prenjskom Osobcu) na odgovornost! 
Ovako… u sadašnjim društvenim konstelacijama s tim u vezi ne može se ništa učiniti; možete “mirno spavati” jer ste, vidim, ubijeđeni da ste učinili korisno društveno djelo (!) — no, zakon višeg reda, zakon uzroka i posljedice (u vezi sa individualnim djelima kako prema drugim ljudima, tako i prema ukupnoj prirodi planete Zemlje: životinjama, biljkama, stijenama) sada će biti aktiviran: ono što se sije to će se i požnjeti (zakon karme).

Molim, ne zamjerite na ovom podužem pisanju! 
A, budite uvjereni: ništa vam ne uzimam na definitivno zlo, u smislu da se “nepovratno” ljutim i slično — ne, ništa od toga jer je moj etos hrišćanski, samilosni. Samo sam bio slobodan da vam, kao planinarskim kolegama, izrazim osobnu indignaciju, šokiran vašim nepromišljenim (ne)djelom prema planini Romaniji.
I, drugarski vas obavještavam da je sa moje strane stopirana spomenuta namjeravana saradnja sa vašim PD, te eventualni daljni lični kontakti sa idejnim i izvedbenim autorima ferrate u Crvenim stijenama. 

Iskreno vaš,
Slobodan Žalica (značka “alpinista” PSBiH br. 48, značka “gorski spasilac” PSBiH br. 280) 

FIS Nordic World Cup Ramsau (AUT) – Dodatna takmicenja


Obavještavamo vas da će tokom Sjevernog kombinovanog svjetskog kupa u Ramsauu (AUT), 18. – 20.12.2020, biti i dodatnih takmicenja za skakacice i takmicarke u nordijskoj kombinaciji.

Program takmicenja je sljedeći:


– petak, 18.12. Nordijske kombinacije Ind. Gundersen, žene, HS 98/5 km (09.45 / 13.45 sati LOC)


– petak, 18.12. Skijaški skokovi Normalna skakaonica, HS98 (15,40 sati LOC)
– subota, 19.12. Nordijski kombinirani Ind. Gundersen muškarci, HS 98/10 km (10,45 / 14,15 sati LOC)
– nedjelja, 20.12. Nordijski kombinirani Ind. Gundersen muškarci, HS 98/10 km (11,00 / 15,15 sati LOC)


Za kalendare Svjetskog kupa za nordijsku disciplinu 2020/21, kliknite ovdje.

Karikaturom protiv korona virusa!

Karikaturist Thomas Zipfel ima poseban odnos prema FIS svijetu trčanja.

Posto je i sam bivši profesionalni trkac na skijama, njegovo zanimanje i predanost tom sportu nikada nisu prestali.

Thomas je svoje talente promatranja okoline pretvorio u ilustracije.Njegovi su crtići posebno rašireni u svijetu nordijskih smucarskih disciplina.

Posebno su popularni njegovi redovni dodaci stripovima o najnovijim događanjima sa takmicenja Svjetskog kupa.

Umro je Diego Maradona

Nogometna legenda Diego Maradona, jedan od najvećih igrača svih vremena, umro je u 60. godini.

Bivši vezni igrac i menadžer Argentine doživio je srčani udar u svom domu u Buenos Airesu.Imao je uspješnu operaciju krvnog ugruška u mozgu pocetkom novembra i trebao je biti liječen od ovisnosti o alkoholu.

Maradona je bio kapiten kada je Argentina pobijedila na Svjetskom prvenstvu 1986. godine, postigavši slavni pogodak ‘Ruke Božje’ protiv Engleske u četvrtfinalu.

Napadač Argentine i Barcelone Lionel Messi odao je počast Maradoni, rekavši da je “vječan”.

“Vrlo tužan dan za sve Argentince i nogomet”, rekao je Messi.”Ostavlja nas, ali ne odlazi, jer Diego je vječan.”Zadržavam sve lijepe trenutke proživljene s njim i izražavam sućut svoj njegovoj obitelji i prijateljima.”

Znate li uopće koliko gljiva i kestena smijete donijeti iz šume

Objavljeno, 11. listopada 2020. Zeleno#Foto: ARHIV / Ovu sunčanicu smije se ubrati, ali ovog vrganja ne – premali jeAUTOR (preuzeto od Danica.hr)

Redakcijski tekst

Mnogi su posljednjih tjedana u šumama u potrazi za gljivama, vrganjima i drugim plodovima jeseni, ali malotko zna koliko se čega smije sakupljati.

Dok se ranije dozvola za sakupljanje šumskih plodina morala plaćati, zakonskim izmjenama to je ukinuto. Dozvolu Hrvatske šume na zahtjev izdaju besplatno, a vrijedi do kraja kalendarske godine.

To je tako ako je riječ o sakupljanju za osobne potrebe. Komercijalno sakupljanje u državnim šumama regulira se ugovorom s Hrvatskim šumama i plaćanjem naknade.

NE DIRATI MALE GLJIVE

Koliko se, dakle, čega smije sakupljati prilikom jednog dnevnog odlaska u šumu? Gljiva se može prikupiti do tri kilograma, neovisno o vrsti, pa se ne preporučuje hvaljenje s fotografijama punih gepeka na društvenim mrežama. Za to se može platiti masna kazna.

Izuzetak su tartufi kojih se može prikupiti samo 100 grama dnevno bez plaćanja naknade. Za veće količine morate platiti posebnu dozvolu koja nije jeftina.

Za gljive vrijede stroga pravila. Jedno od njih kaže da se na staništu mora netaknutom ostaviti najmanje trećina zatečenih gljiva. Ako ste, dakle, na jednome mjestu zatekli tri vrganja, jednog morate ostaviti, a ako ste ih zatekli šest – barem dva moraju preživjeti.

Osim toga, nikako nije dopušteno sakupljati tek iznikla i vrlo mlada plodišta. Prema pravilniku, sakupljaju se samonikle nadzemne gljive čiji promjeri plodišta, primjerice, nisu manji od četiri centimetra za prave vrganje ili tri centimetra za rujnice.

ŽABE I PIJAVICE

Kestena se može sakupiti do deset kilograma dnevno, a isto vrijedi i za druge plodove biljaka – kupine, maline, šumske jagode, žireve. Lišajeva se može uzeti do 100 grama, a listova i cvjetova (za čajeve i drugo) do kilogram dnevno.

A što je sa životinjskim svijetom? I tu su dnevne količine strogo propisane. Tako se rakova može naloviti do dva kilograma dnevno, a kopnenih puževa do kilogram.

Morskih ježinaca može se izroniti do deset komada i pritom se ne smiju koristiti pomagala prilikom ronjenja. Pijavica je dopušteno iz prirode uzeti do 20 jedinki, a žaba do kilogram dnevno.

Za žabe pak vrijede posebna ograničenja vezana uz vrste i njihovu veličinu, što je sve točno propisano pravilnicima i uredbama.