Gljive koje se mogu jesti odmah po branju – sirove.

 

Izvor:Gljive Jugoslavije, autor Ivan Focht, Izdavac Nolit Beograd 1979.g.

Neke vrste gljiva su jestive i u sirovom stanju, mogu se konzumirati na licu mjesta, ili kod kuce zaciniti  kao zelenu salatu. Druge vrste su sirove tesko probavljive, a trece cak i otrovne.

Ove posljednje sadrze takve otrove koji na vatri nisu postojani  i na visokim temparaturama iscezavaju. Zato niposto ne jesti u sirovom stanju druge vrste osim ovih dole navedenih:

Agaricus arvensis, exquisitus, campester

Amanita caesarea

Auricularia auricula-Judaee

Boletus edulis, reticulatus, aereus, fuscoruber

Bovista nigrescens

Calvatia caelata

Cantharellus cibarius

Fistulina hepatica

Guepinia helvelloides

Lactarius volemus

Lycoperdon perlatum

Peziza aurantia

Rusula vesca, virescens, aurata

Tremellodon (Pseudohydnum) gelatinosum

SUSENJE GLJIVA

Gljive ne prati, nego nozem ocistiti, izrezati  na kriske odprilike 1 cm debljine, staviti u mrezice i susiti na suncu, zraku ili kraj stednjaka.

Kad u vrlo vlaznom periodu gljive treba naglije susiti, najbolji su kaloliferi i grijalice sa otvorenim zicama; gljive postaviti na 1 m daljine; temperature ne smije prelaziti 40%). Kad se drobe pod prstima, tek onda  su dovoljno suhe.

Treba ih pohraniti takodje u hermeticki zatvorenim posudama, najbolje od stakla.Dobro osusene, mogu se u avanu istucatiu prah, te u tom obliku dodavati kao zacin svakom drugom jelu.U tu svrhu najbolje su mrke trube, vilini klincaci, smrcci i srnjace. Prije upotrebe suhe gljive oprati i namociti 5-6 sati.

Izvor: Gljive Jugoslavije, autor Ivan Focht, Izdavac Nolit Beograd 1979.g.

======================

Gljive smo godinama susuli tako sto bi ih izrezali na tanke snite, poslagali na cist bijeli papir polozen na ravne drvene daske a potom postavljene u hlad na mjesto sa laganim propuhom.(VS)

Hydnum repandum – prosenjak

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Agaricus campester