Slobodan Zalica i Petar Hilcisin Fotografije : Slobodan Zalica – povodom planinarskog penjackog vodica
Ko nije bio, neće vjerovati. Ko je bio, proradit će mu sahat uspomena. Mlad će iščeprkati želju, stariji može zavidjeti ili žaliti što nikad nije probao.
Naći se između neba i zemlje.
Zavezan na komadu užeta, pobjeđujući zemljinu težu i vlastitu malenkost, sveboreći se dokazati i pokazati kako je i nemoguće moguće. I na kraju, kad se stijena osvoji, ne i pokori, uzdahnuti pružajući ruke prema nebu dok mu se noge tresu od umora i uzbuđenja. Teško da se ima šta uporediti s jedinstvom čovjeka i prirode, još teže istražiti putove koji do toga vode.
Bh. ljepotice
Prenj i Čvrsnica, dvije bh. ljepotice, najbolji su poligon za to.
Zato su Slobodan Žalica i Petar Hilčišin zasukali rukave i među korice stavili priče, brojke i slova o ovim planinama, o njihovim najzahtjevnijim stijenama i usponima i ponudili znatiželjnom čitatelju…
Gdje je ljepše i radosnije? Kuda teže i izazovnije? Cetina i Izgorjela gruda na Prenju, te Veliki kuk i Mezića stijena na Čvrsnici će govoriti o tome…
I Žalica će u samome uvodu pojasniti nakanu i namjenu ovoga Vodiča: “…Za one je planinare-penjače, zaljubljenike u Prenj i Čvrsnicu, koji već dosta znaju o ovim visokim, prekrasnim planinama; poznaju ih gdje su one najuspravnije, najtvrđe, najponosnije, možda i najljepše… Namijenjen je i planinarima-pješacima koji poznaju im kutke s najvišim njihovim stijenama, znaju im se diviti, a možda bi ih željeli upoznati pobliže…”
A Hilčišin dodati i ovo: “…I mi smo se odazvali njihovom pozivu, u nama bijaše želja da pobijedimo, da savladamo te stjenovite gorostase, ali i želja da pobijedimo sami sebe u susretu s njima…”
Prenj je brat Čvrsnice, ona je njegova sestra… U njima i na njima su smjerovi koje su autori opisali u knjizi, ocjene, penjači, ostale informacije: sjeverozapadna stijena Cetine, sjeveroistočna stijena Izgorjele grude, sjeverna stijena Izgorjele grude (Prenj), potom jugoistočna stijena Velikog kuka i sjeverozapadna stijena Mezića kuka (Čvrsnica).
Ono što knjizi daje neophodni ton ljudske strane i dimenzije jesu zapisi i osjećaji penjača-alpinista koji su prošli neke od ovih (ili sve) smjerova, te osobni doživljaj darivali papiru i ovome Vodiču. Slovo o ovim velikim stijenama rekli su ponajbolji i najpoznatiji bh. alpinisti Petar Hilčišin, Faruk Zahirović, Muhamed Gafić, Ilija Dilber, Željko Rudan, Redžep Grabus, Alirizah Vatrenjak i Slobodan Žalica. To svakako vrijedi pročitati…
Promocija knjige
Ono što je važno kazati jeste činjenica da je Planinarski savez Bosne i Hercegovine, koji je obilježio značajan jubilej – 120 godina organiziranog planinarstva u nas, i pored nezavidne financijske situacije, smogao snage izdati ovaj značajan Vodič, tek drugi po redu u BiH. Uz navedene imena, koautor knjige je i Redžep Grabus, dok se kao suradnici navode: Bojan Pollak, Dragan Ilić, Franci Savenc, Vladimir Mesarić, Stipe Božić, Edvard Retelj, Naid Keskin, Mirsad Salihagić, Zdravko Raštegorac, Haris Kalajdžisalihović, Faruk Zahirović i Zlatko Drljepan.
I da bi sve dobilo slavljeničku notu, odražana je i zapažena promocija knjige proteklih dana u prostorima PSBiH, uz prisustvo velikog broja planinara, alpinista te autora i suradnika knjige…