Ko nije bio, neće vjerovati. Ko je bio, proradit će mu sahat uspomena. Mlad će iščeprkati želju, stariji može zavidjeti ili žaliti što nikad nije probao.

Naći se između neba i zemlje.

Zavezan na komadu užeta, pobjeđujući zemljinu težu i vlastitu malenkost, sveboreći se dokazati i pokazati kako je i nemoguće moguće. I na kraju, kad se stijena osvoji, ne i pokori, uzdahnuti pružajući ruke prema nebu dok mu se noge tresu od umora i uzbuđenja. Teško da se ima šta uporediti s jedinstvom čovjeka i prirode, još teže istražiti putove koji do toga vode.

Bh. ljepotice

Prenj i Čvrsnica, dvije bh. ljepotice, najbolji su poligon za to.

Zato su Slobodan Žalica i Petar Hilčišin zasukali rukave i među korice stavili priče, brojke i slova o ovim planinama, o njihovim najzahtjevnijim stijenama i usponima i ponudili znatiželjnom čitatelju…

Gdje je ljepše i radosnije? Kuda teže i izazovnije? Cetina i Izgorjela gruda na Prenju, te Veliki kuk i Mezića stijena na Čvrsnici će govoriti o tome…

I Žalica će u samome uvodu pojasniti nakanu i namjenu ovoga Vodiča: “…Za one je planinare-penjače, zaljubljenike u Prenj i Čvrsnicu, koji već dosta znaju o ovim visokim, prekrasnim planinama; poznaju ih gdje su one najuspravnije, najtvrđe, najponosnije, možda i najljepše… Namijenjen je i planinarima-pješacima koji poznaju im kutke s najvišim njihovim stijenama, znaju im se diviti, a možda bi ih željeli upoznati pobliže…”

A Hilčišin dodati i ovo: “…I mi smo se odazvali njihovom pozivu, u nama bijaše želja da pobijedimo, da savladamo te stjenovite gorostase, ali i želja da pobijedimo sami sebe u susretu s njima…”

Prenj je brat Čvrsnice, ona je njegova sestra… U njima i na njima su smjerovi koje su autori opisali u knjizi, ocjene, penjači, ostale informacije: sjeverozapadna stijena Cetine, sjeveroistočna stijena Izgorjele grude, sjeverna stijena Izgorjele grude (Prenj), potom jugoistočna stijena Velikog kuka i sjeverozapadna stijena Mezića kuka (Čvrsnica).

Ono što knjizi daje neophodni ton ljudske strane i dimenzije jesu zapisi i osjećaji penjača-alpinista koji su prošli neke od ovih (ili sve) smjerova, te osobni doživljaj darivali papiru i ovome Vodiču. Slovo o ovim velikim stijenama rekli su ponajbolji i najpoznatiji bh. alpinisti Petar Hilčišin, Faruk Zahirović, Muhamed Gafić, Ilija Dilber, Željko Rudan, Redžep Grabus, Alirizah Vatrenjak i Slobodan Žalica. To svakako vrijedi pročitati…

Promocija knjige

Ono što je važno kazati jeste činjenica da je Planinarski savez Bosne i Hercegovine, koji je obilježio značajan jubilej – 120 godina organiziranog planinarstva u nas, i pored nezavidne financijske situacije, smogao snage izdati ovaj značajan Vodič, tek drugi po redu u BiH. Uz navedene imena, koautor knjige je i Redžep Grabus, dok se kao suradnici navode: Bojan Pollak, Dragan Ilić, Franci Savenc, Vladimir Mesarić, Stipe Božić, Edvard Retelj, Naid Keskin, Mirsad Salihagić, Zdravko Raštegorac, Haris Kalajdžisalihović, Faruk Zahirović i Zlatko Drljepan.

I da bi sve dobilo slavljeničku notu, odražana je i zapažena promocija knjige proteklih dana u prostorima PSBiH, uz prisustvo velikog broja planinara, alpinista te autora i suradnika knjige…