Gljive: Sjeverna hrapava drska /Northenr Roughstem/Crvena kapica/Red caps-(Lecinum Boreale)

Leccinum boreale

Porodica: Boletaceae

Sezona branja: U Kanadi/Alberta od avgusta do septembra

Ako zelite izvrsnu jestivu  gljivu, koja nema ni jednog blizanca, ima dug period rasta, ponovno raste u istim zonama, moze se naci  u listopadnim sumama a I  ispod cetirana I u travi, onda je ova porodica gljiva upravo za vas.

Lecinum boreale je bio ubiran kroz duzi proces pod nazivom  PAWMA ( Pick a Wild Mushroom Alberta/Berimo divlju gljivu u Alberti) , kao reprezentativna gljiva Alberte.

Mnoge  jestive Boletaceae, Leccinum, Suillus I druge, jako su slicne jedna drugoj tako da ljudi cesto nisu sigurni koju od njih su ubrali. Od tuda je I osnovna preporuka za ovu siroko rasprostranjenu boletu da  ima jako mnogo sebi slicnih gljiva ali su one sve jestive.

Medju njima, naravno postoje I mnoge razlike.Ako ste ubrali nekoliko jestivih gljiva  I upali u veselo raspolozenje, ubrzo cete dobiti zelju da ih diferencirate I razaznate u cemu im se sastoje osnovne razlike.

Kao prvo provjerite dali su im ispod kape cjevcice ili  listici (listicarke).Ako nozem zarezete kapu uzduz, tada cete vidjeti izduzene cjevcice  koje formiraju spuzvastu masu kape gljive.

Drugi korak je pregledati strucak.Sve vrste  Leccinuma imaju  na stalku resaste dlacice zvane “scabers”.

Ako na gljivi nadjete ispod kape cjevcice a ne “scabers”, to znaci da ste nasli nesto drugacijeg clana porodice Boletusa, koja je jestiva ali to nije Leccinum boreale.

Leccinum boreale ima narandjasto-crvenu kapu koja moze da naraste do 16 cm u precniku, sa prljavo bijelim cjevcicama I hrapavim stalkom, koji je bijel, cvrst, debljine koja varira. Visok je do 15 cm sto ovisi od uslova u kojim raste.

Normalno je da mu stalak/stabljika izraste do 10 cm u visinu I da je debela  3 cm, generalno uza u svom vrhu (ispod kape) nego sto je u dnu.

Otisak spora mu je zuto-braon do zagasite boje cimeta ili  srednje svijetlo braon.Kada raste u sumi, voli cistije predjele ali takodje dobro raste I u travisi visine do koljena.

Zvanicno ime mu je sastavljeno iz dvije rijeci:” Lecinum” sto na Italijanskom jeziku znaci” gljiva” i “boreale” sto na Latinskom jeziku znaci “sa sjevera”

Ova vrsta gljive moze da se susi, kuha a potom zamrzava.Kada je suva lako se koristi namakanjem u vodi  ili se tako suva izdrobi I koristi kao snazan zacin.

Mnogi, medjutim, misle da su divlje gljive najukusnije kada se jedu svjeze.

U nasim sumama ga nema a veoma su mu slicne vrste koje rastu u izobilju I jednako su ukusne:

1-Brezov djed/Pasji vrganj/Hrapavac (Leccinum scabrum)

2-Opekasti djed, Turcin (Leccinum testaceum-scabrum)

3-Turcin, Turski vrganj, Zuti hrapavac (Leccinum aurantiacum)

4-Zutonogi djed, Zutonogi hrapavac, Plemeniti hrapavac (Leccinum crocipodium

5-Hrastov djed (Leccinum quercinum

6-Grabov djed (Leccinum griseum

(svi pojmovi od 1 do 6 preuzeti uzeti iz knjige Sakupljajmo jestive gljive, autor: Anton Poler Svijetlost Sarajevo 1991.)

A.Leccinum rufescens-Turcin

B.Leccinum caprini-Grabov

C.Leccinum scabrum-Djed

 

 

 

D.Leccinum bjelogoricni-Turcin

Lecinum aurantiacum

Lecinum versipele