Znanstvenici pronasli najstariju fosilnu gljivu na svijetu!

Gljiva je otkrivena u slivu Araripe, na sjeveroistoku Brazila, u krecnjackom sloju zvanom Crato Formation. (Zasluge: Danielle Ruffatto)
Prije otprilike 115 milijuna godina, kada se drevni superkontinent Gondwana raspao, gljiva je pala u rijeku i započela nemoguće putovanje. Njena konačna sudbina kao mineraliziranog fosila sačuvanog u krecnjaku na sjeveroistoku Brazila čini znanstveno čudo, izjavljuju naucnici u časopisu PLOS ONE.

Gljiva se nekako probila u izrazito slanu lagunu, potonula je kroz slojeve slane vode i bila prekrivena slojem  sitnih sedimenata. S vremenom – nakon puno toga – gljiva se mineralizirala, a njezina tkiva zamijenjena su piritom ( ludo zlato), koji se kasnije transformirao u mineralni goetit, navode istraživači.

“Većina gljiva raste i nestaje u roku od nekoliko dana”, rekao je paleontolog istraživanja prirodne povijesti Illinoisa Sam Heads, koji je otkrio gljivu prilikom digitalizacije zbirke fosila iz Kratonske formacije u Brazilu. “Činjenica da je ova gljiva uopće sačuvana, sama iznenađuje.

“Kad malo razmislite, šanse da ova stvar bude ovdje – prepreke koje je morala savladati da bi dospjela od mjesta na kojem je izrasla do te lagune, bila mineralizirana i sačuvana 115 milijuna godina – su male,  gotovo beznačajne”, rekao je.

Prije ovog otkrića, najstarije fosilne gljive pronađene su u cilibaru (jantar), rekao je mikolog INHS-a Andrew Miller, koautor novog izvještaja. Sljedeći najstariji fosili gljiva, pronađeni su u cilibaru u jugoistočnoj Aziji, datiraju prije otprilike 99 milijuna godina, rekao je.

Najstarija fosilna gljiva na svijetu sačuvana je u krecnjaku, neobično rijedak događaj, kažu istraživači. (Zasluge: Jared Thomas / (Crtež Danielle Ruffatto)

“Bila je umotana u ljepljivu drvenu smolu i sačuvala se dok se smola fosilizirala, formirajući jantar (cilibar)”, rekao je Heads. “Ovo je mnogo vjerojatniji scenarij očuvanja gljive, jer bi smola koja pada s drveta direktno na šumsko tlo mogla lako sačuvati uzorke. Čini se da je i ovo taj  slučaj s obzirom na dosadašnje zapise o fosilima gljiva.”

Gljiva je bila visoka oko 5 centimetara. Elektronska mikroskopija otkrila je da ispod kape ima lamele, a ne pore ili zubice, cjevcice, strukture koje ispuštaju spore i koje mogu pomoći u prepoznavanju vrsta.

“Gljivice su evoluirale prije kopnenih biljaka i odgovorne su za prijelaz biljaka iz vodenog u kopneni okoliš”, rekao je Miller.

“Asocijacije između hifa gljiva i korijena biljaka. Gljivice su prebacile vodu i hranjive sastojke biljkama, što je omogućilo da se kopnene biljke prilagode suhom, siromašnom hranjivim tvarima, tlu, a biljke su Secerima hranile gljive pomoću fotosinteze. Ova asocijacija i dalje postoji danas. ”

Istraživači svrstavaju gljivu u red Agaricales i nazvali su je Gondwanagaricites magnificus.

Gljiva je živjela tijekom rane krede, doba dinosaura kada se drevni superkontinent Gondwana raspadao. (Zasluge: Danielle Ruffatto)