Bjelasnica i Igman (skijaske skakaonice) gljive i snijeg u poznu jesen

 

vlatko slokar

 

Igman, Malo Polje

Ne budite Igman iz njegovog dubokog bijelog sna. Kao da bi htjeo pobjeci od stvarnosti i ostati zauvijek u slavnoj proslosti, kada su ovde skakali najbolji, viorile se zastave orile himne  i cuo zamor  razdragane publike.

Ovaj clanak je tematski vezan sa clankom: https://bihski.com/?s=Obnova+skakaonica+na+Igmanu

Procjenjuje se da ce na Alpama mnogi centri zapoceti novu zimsko-turisticku sezonu sredinom oktobra sto se ne pamti desetljecima.

Ko bi povjerovao da su ovde skakali skakaci olimpijske klase ? Ni prirodne ljepote koje se i na slici vide ne mogu ublaziti gorcinu cinjenice da su nas u razvoju zimskog turizma i zimskih sportova pretekli i oni koji  su desetljecima skijali kod nas ili u inostranstvu.

Ni proricati se ne moze hoce li ikada ove skakaonice biti opet u upotrebi?

Pricao mi je slovenacki arhitekta Janez Gorisek, koji je projektovao  olimpijske skakaonice na Igmanu, da se opredijelio za lokaciju Malog Polja radi njegove prirodne zaklonjensti od vjetra. Gorisekovo rjesenje je idealno, pokazuje se to i ovih godina, 26.godina nakon ZOI’84. Sve funkcionise osim skakaonica kojim su neophodni sportisti a i treneri. Ustvari, neophoodan je ponovni a ozbiljan pocetak razvoja skokova, onakav kakav smo imali u sklopu predolimpijskih priprema a realizovali od 1980. do 1984.

Smucarski savez BiH je tada (radio sam tada u njemu kao generalni sekretar) sklopio ugovor sa trenerom za skokove iz Poljske, da trenira nase skakace i napravi trojicu-cetvoricu  predskakaca na takmicenjima u skokovima za ZOI 1984.

Uz silan trud i angazman Smucarskog saveza BiH , Gradske uprave Travnika i Smucarskog kluba “Travnik”, Janusch Fortecky je taj cilj i ostvario. Na Igmanu su skakali bosansko-hercegovacki skakaci, sto je bilo svojevrsna atrakcija. Kada ce i da li ce ikada opet takvo nesto da se kod nas desi?

Skokove i skakaonicu na Vlasicu je desetljecima srcano i veoma uspjesno  razvijao moj peijatelj, pok. Dr.Haldum Kazazic, amaterska smucarska BiH legenda a uz svesrdnu pomoc visokog politickog funkcionera Hamdije Pozderca, koji je razumio sport, planinu a i potrebe mladih ljudi.

Janez Gorisek, sirom svijeta poznati arhitekta-projektant skijaskih skakaonica i uspjesan skakac, poznat je i kao projektant Velikanke, skijaske letaonice na Planici u Sloveniji kojom je doprinjeo razvoju skijaskih letova, atraktivne sportske discipline buducnosti.

Janez Gorisek je u prirodni amfiteatar Malog Polja, smjestio dvije olimpijske skakaonice (K70 i K90), sudijski toranj, komoru za podhladjivanje vode za proizvodnju vjestackog snijega,  mali motel sa restoranom, dvosjednu zicaru koja, ne samo da skijase izvlaci na zaletista skakaonica, vec sluzi i za rekreativno alpsko  skijanje na stazi   koja je izgradjena u sklopu ovog  jedinstvenog stadiona za skijaske/smucarske skokove. Gorisek je napravio i cijeli niz projekata za  izgradnju jeftinih malih dervenih “skolskih”  15 m, 20 m, 30 m i 50 m skakaonica koje su potrebne kod obuke i selekcije talenata osnovnog skolskog uzrasta.

Danas se, dakle, ne skace ali se skija i to puno, ne samo odrasli vec i mala djeca na nekoliko bebi-ski liftova. Skijaska staza ima cak i perfomanse da se na njoj mogu odrzavati i takmicenja u Slalomu FIS kategorije.

Slika Malog Polja u vrijeme izgradnje skakaonica.

Babin do na Bjelasnici

 

Malo polje na Igmanu, setnja sumom u potrazi za sumskim plodovima a posebno gljivama, je za relaksaciju zamorenog ljudskog tijela i uma, najbolje rjesenje.