Gljive: Uslikaj prije nego sto je uberes….

Ovaj primjer slike gljive je pun izvrsnih karakteristicnih detalja.Fotografija je tehnicki korektna-gljiva je u fokusu, svijetla ima  dovoljno.Slika ne pokazuje samo kapu vec I listice ispod nje.Takodje, I okolis je lijepo vidljiv mada nije u fokusu, tako da ce biti lako determinisati gdje to ova gljiva raste, sve zahvaljujuci uglu snimanja. (Fotografija: Martin Osis)

Zanimljivo je koliko je u gljivarstvu velika potreba za dobrom fotografijom,  bez obzira radi li se o hobiju ili o namjeri da se fotografija gljive iskoristi u procesu njene determinacije.Cesti su tekstovi posveceni  ovoj temi. Kako sto bolje napraviti fotogtafiju gljive I mikro okruzenja u kojem je njeno staniste?

Evo jednog takvog teksta.

Svi smo mi bili u poziciji  gljivara pocetnika, cesto  frustriranog  i razocaranog  nakon sto sliku neke gljive nije uspio pronaci u dostupnim knjigama I  gljivarskim  prirucnicima.Pa i ako je pronadjete,  moze da vas zbuni I ucini nesigurnim.

Ko god da je smislio frazu “da slika vrijedi koliko I hiljadu riijeci” mora da je mislio na gljive.

Iako ne poznajete gljivu, mozete napraviti njenu fotografiju.To ce vam umnogome pomoci da, nakon sto je uberete,  determinisete njene karakteristike.

Slijedeci korak je: Posaljite sliku lokalnom gljivarskom drustvu sa nadom da ce je determinisati I tako prosiriti I vase znanje.Mnoga gljivarska drustva organizuju takmmicenja za izbor najljepse fotografije gljive, koja su u visestrukoj funkciji.

• Siri se znanje o vrstama gljiva;
• Uci se gljivarska terminologija;
• Podize se znanje fotografiranja;

Sta sudije ocjenjuju:

–          Sveukupno najuspjesnija fotografija gljive;

–          Fotografija koja kvalitetom omogucava da bude objavljena u knjigama ili kalendarima

–          Da fotografija omogucafa inentifikaciju gljive;

–          Tehnicke vrijednosti fotografije: focus, dubina polja koje se snima, ekspozicija, svijetlo, boja, pozadina,

Serije  koje ukljucuju  3 do 5 fotografija  koje prikazuju :

–          Kapu gljive, okruzenje u kojem raste (npr. u “vilinim prstenovima”, na drvetu, u travi, ispod ili skupa sa odredjenom vrstom stabala, itd.), listici ili  plodiste, rasjecena kapa gljive, drugi znacajni identifikacioni detalji (napr. prsten ili ovojnica, volva, bulba/loptasta baza (jaje) itd.)

–          Vrijednost serije fotografija  bazira se na prikazu kriticnih identifikacionih  detalja.Akcent je na kljucnim vizuelnim karakteristikama na osnovu kojih ce se moci  identificirati gljiva a I rod iz kojeg potice.

–          Fotografije moraju biti napravljene u prirodi ili u studiu.

Apricot fungus

Bukovaca/Oyster mushroom (Pleurotus ostreatus), fotografija je veoma uspjela jer pokazuje kapu a I listice ispod nje.Vidi se da raste u sumi I na drvetu (cak je moguce prepoznati vrstu drveta).

To sto puz ili neka druga zivotinja jede gljivu apsolutno ne znaci da ona nije otrovna i stetna za covjeka!!